Seksualnost i ženska prava

Prava i internet: Seksualnost i ženska prava

Univerzalnost ljudskih prava znači da, ponekad, specifične potrebe nekih dijelova društva, nastale zbog višestrukih formi diskriminacije i nejednakosti sa kojima se suočavaju, mogu da nestanu tokom razumjevanja i pretakanja prava u stvarnosti. Pokreti za ženska prava se decenijama bore da dobiju priznanje da su ženska prava ljudska prava, i ta je borba kulminirala Bečkom deklaracijom iz 1993. godine koja kaže da su “ljudska prava žena i djevojaka neotuđiv, integralni i nedjeljivi dio univerzalnih ljudskih prava”. Kako raste hitnost potrebe za primjenom okvira ljudskih prava na razumjevanje uticaja koji internet ima na sve oblasti naših života, treba obratiti posebnu pažnju na mogući uticaj te primjene na žene i osobe različitih seksualnih identiteta u različitim kontekstima, kako bi osigurali da je načelo univerzalnosti uistinu univerzalno, u smislu da su primjenjive na sve ljude podjednako. Ovaj izvještaj pokušaće da iznese neke od ključnih saznanja koje je Asocijacija za progresivne komunikacije (APC) sakupila u radu na polju ženskih prava, nasilju nad ženama i seksualnim pravima u kontekstu interneta.

Uloga interneta u ostvarivanju prava

Javno učešće, pravo na okupljanje i građanstvo

Nalazi APC-ovog istraživanja u oblasti seksualnosti i interneta - "EROTICS", kao i naš rad na informatičkim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) i nasilju nad ženama u dvanaest država jasno pokazuju da je internet kritičan prostor u borbi za osnovna prava i slobode. To je naročito tačno u kontekstima u kojima su građanske slobode ograničene ili pod prijetnjom. U kontekstima u kojima su neke osobe diskriminirane zbog njihovog rodnog ili seksualnog identiteta, ograničenja i prijetnje po njihova osnovna prava predstavljaju svakodnevnu realnost i svakodnevnu borbu. Za njih je internet prostor od ključnog značaja za demokratsko odlučivanje i političko osporavanje gde različiti akteri, borbe i brige mogu da se udruže kako bi informirali ili transformirali norme i javno mnijenje i, sa druge strane, politike koje reguliraju njihove živote. Internet je mjesto gdje se stvaraju prelazni ili dugoročni savezi u formi neformalnih društvenih grupa, zajednica baziranih na zajedničkim interesima i koje nudi komukacijski prostor za djelovanje. Tu internet predstavlja javnu sferu osobite vitalnosti, zbog višestrukih barijera koje brane pristup tradicionalnijim formama "javnosti", kao što su mediji i političko zastupanje, zbog njihovog marginaliziranog položaja u društvu.

Feministkinje i aktivistkinje na polju seksualnih prava u Demokratskoj Republici Kongo okrenule su se internetu kao jedinom dostupnom mjestu za organiziranje aktivnosti protiv predloženog zakona o homoseksualnosti u atmosferi ekstremne netrpeljivosti i nasilja u regionu. U Libanu, “queer” pokret je registraciju sajta www.gaylebanon.com nazvao povjesnom prekretnicom koja označava početak formalne organizacije pokreta za seksualna prava u zemlji, koji je od tada postigao puno veću vidljivost u fizičkom prostoru. Crne lezbijke u Južnoj Africi mobilizirale su podršku za paradu ponosa i organizovali su masovne izraze solidarnosti na suđenjima u slučajevima "korektivnog silovanja" preko internet platformi za komunikaciju i širenje informacija. Navedeni primjeri jasno pokazuju demokratski potencijal interneta u omogućavanju javnog učešća ljudima koji se suočavaju sa ozbiljnim rizicima po vlastitu sigurnostu u organiziranju za postizanje promjena.

Samozastupanje, izražavanje, pisanje povjesti i suprotstavljanje diskriminatorskim normama i kulturi

Kako je Frenk Laru (Frank La Rue) naveo u svom izvještaju na 17. sesiji Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih Naroda u martu 2011. godine, internet pruža ključnu pomoć u ostvarivanju prava na slobodu mišljenja i izražavanja, i istovremeno predstavlja i osnovno pravo sam po sebi, i omogućava široki dijapazon ljudskih prava. Što se tiče veoma reguliranog domena seksualnog govora u svim dijelovima svijeta i barijera koje brane pristup kanalima komunikacije kao što su masovni mediji, internet trenutno osigurava relativno otvoreniji prostor za širenje i pristup ne-normativnim izričajima, podređenim povijestima i manje pristupačnim informacijama. To može imati bitan utjecaj na učešće u oblikovanju povijesti i kulture i razmontirati diskriminatorne norme koje doprinose nejednakosti i diskriminaciji.

U Indiji je istraživanje EROTICS razotkrilo kompleksne načine na koje mlade žene eksperimentiraju sa idejama šta je "seksi" kroz samozastupanje na sajtovima za nalaženje partnera, sklapanje brakova i društvenim mrežama. Tako su uspjele da potisnu granice kulturnih i društvenih barijera koje vrše intenzivni nadzor nad seksualnošću i mobilnošću žena i djevojaka. Majke kreiraju popularne blogove koji nude podršku njima jednakim ženama i informacije i komentare o tekućim pitanjima, izazivajući tradicionalni i patrijarhalni diskurs u Indiji koji majčinstvo drži na svetom i moralno superiornom položaju. U Libanu, jedna važna strategija queer feminističkih pokreta je pisanje, dokumentiranje i analiza ličnih i političkih zapisa o njihovom aktivizmu i seksualnosti, pružajući otpor kolonizaciji perspektiva i znanja od strane ljudi izvan njihove zajednice. Aktivistkinje i aktivisti za ženska prava i žene koje su pretrpjele nasilje u Pakistanu i na Filipinima postavili su izazov dominantnom konstruktu žrtve u situacijama nasilja u porodici stvaranjem snažnih digitalnih priča. Digitalne priče omogućavaju im da preuzmu kontrolu narativa i da prepričaju kompleksne realnosti nasilja u porodici vlastitim riječima i iskustvima, i da predstave bitnu i često neispričanu priču njihovih strategija preživljavanja kao aktivni subjekti umjesto pasivne žrtve nasilja.

Autonomija, tjelesni integritet i pravo na sigurnost ličnosti

Sposobnost pristupa relavantnim i istinskim informacijama od kritičkog je značaja kako bi omogućila pojedincima da nose informisane odluke o svojim životima. Ono dopušta informisanu saglasnost, ostvarenje vlastite autonomije i ostvarivanje širokog dijapazona prava, kao što je pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i sigurnost. Smisleni pristup internetu i angažman u internet prostoru i zajednicama uvelike može ojačati kapacitet osoba koje se suočavaju sa diskriminacijom i neravnopravnošću u ostvarivanju njihovog prava na samoopredjeljenje i tjelesni integritet.

Istraživanje EROTICS pokazalo je da trans-rodne osobe u Južnoj Africi mogu da pristupe online informacijama o medicinskim postupcima promjene spola (rodne tranzicije), uključujući i rizike i opasnosti, informacije o povjerljivim liječnicima i iskustvima drugih osoba koje su prošle kroz postupak. To im sve pomaže u donošenju bitne odluke o vlastitim tijelima i životima. U Indiji, gdje su brakovi koje ugovore roditelji uobičajena praksa, mlade žene mogu da postignu veću kontrolu nad vlastitim izborom životnog partnera kroz jedan cijeli spektar internet stranica za sklapanje brakova. U Indiji je internet takođe izrastao u bitan, mada kontroverzan, prostor spolnog obrazovanja o čitavom dijapazonu pitanja, uključujući HIV/AIDS, kontracepciju, menopauzu i seksualno zadovoljavanje. On popunjava bitnu prazninu u informacijama dostupnim mladim ljudima u školama gdje se na spolno obrazovanje gleda sa zabrinutošću i u moralističkom kontekstu, a pri tome je Indija zabranila spolno obrazovanje u 12 saveznih država, dok SAD naglašavaju samo seksualno obrazovanje fokusirano na apstinenciji.

U Sjedinjenim Američkim Državama, mladi ljudi uzrasta do 17 godina ne mogu da pristupe nefiltriranim sadržajima u bibliotekama koje se financiraju iz javnih fondova. U kombinaciji sa nedostatkom sveobuhvatnog spolnog obrazovanja u školama, to rezultira u situaciji u kojoj su znatno ograničena njihova prava i razvijanje sposobnosti za ostvarivanje djelovanja i odlučivanja o jednoj ključnoj komponentni njihovog razvoja.

Kod nasilja nad ženama, gdje je društvena izolacija žrtava ključna taktika koju primjenjuju zlostavljači, internet se može pokazati od ključnog značaja kao prostor za dobijanje informacija o tome kako bezbjedno izaći iz nasilne situacije i kako dobiti pomoć i podršku.

Izazovi, prepreke i ograničenja

Infrastruktura i pristup

Na najosnovnijem nivou, u društvu postoji teško izbrisiva rodna podjela. Nasuprot brzorastućim nivoima penetracije interneta u svim državama, naročito preko mobilne telefonije, jezična i tehnička pismenost, relevatnost sadržaja i povezani troškovi još uvijek ostaju bitni faktori koji određuju postizanje pristupa. Imajući u vidu rodne dimenzije tehnologije, ekonomskog osnaživanja i kontrole nad resursima, ti faktori djeluju kao prepreke ravnopravnom pristupi i angažmanu sa internet tehnologijama.

Tačke za javni pristup internetu, ili pristup koji se dijeli sa drugim osobama, koji može pomoći u kada se radi o visini troškova, ženama i djevojkama nudi jedno ograničeno rješenje pristupa. Kako smo već pomenuli, jedini zakon koji nameće ograničenje internet sadržajima u SAD odnosi se na biblioteke koje se finansiraju iz javnih fondova, što utiče na oko 77 miliona korisnika/ca i može imati neproporcionalno veliki utjecaj na siromašnije dijelove zajednice. U Indiji, sajber-kafeima dominiraju muškarci i kultura muškosti, dok je njihovo vođenje predmet sve strožije državne regulative koja uključuje fotografiranje korisnika, sakupljanje njihovih osobnih podataka i ograničenja u smislu njihove fizičke lokacije i unutrašnjeg uređenja, djelimično kako bi se kontrolisalo korištenje pornografije. Podnošenje osobnih informacija bez odgovarajuće politike o zaštiti podataka znači da žene i djevojke koje koriste usluge sajber-kafea mogu postati cilj uznemiravanja od strane predominantno muških upravitelja sajber-kafea, napravivši ih tako nesigurnim i nepogodnim tačkama za pristup internetu za žene i djevojke.

Zakonodavstvo i politike

Nacionalne politike o rodu i IKT-ima se uglavnom posmatraju kroz okvire ekonomskog razvoja. To se onda pretače u inicijative i budžetska trošenja koja samo ciljaju ka izgradnji sposobnosti žena da poboljšaju svoje prihode, uobičajeno u vrlo skučenim okvirima. U Maleziji, na primjer, nedavno usvojeni nacionalni razvojni plan gleda na IKT-je kao na korisne alatke za žene zato što im dopušta "fleksibilno radno vreme" i mogućnost da balansiraju sa svojim obavezama u domaćinstvu. Ipak, takav rad sa fleksibilnim radnim vremenom, za koji se često smatra da ne traži mnogo vještine i da ga je lako zamjeniti, ne osigurava adekvatnu socijalnu sigurnost i žene su često prve koje gube posao u vremenima ekonomske nestabilnosti.

U mnogim djelovima svijeta, razvijaju se novi zakoni i politike za reguliranje slobodnog protoka informacija na internetu. Ti zakoni i politike su često praćeni mobilizacijom nesigurnosti koje pokreće opasnost od seksualnih sadržaja i rizika koje nosi internet interakcija, od kojih je najpoznatija potreba za reguliranje ili zabranu pornografije i, sve češće, sadržaja i aktivnosti koje su štetne po djecu. Ipak, takve mjere često u sebi kriju druge agende i interese. Na primjer, nacrt zakona kojim se predlaže zabrana seksualnih sadržaja na internetu i na mobilnim telefonima podnesen južnoafričkom Ministarstvu unutrašnjih poslova u maju 2010. godine, tvrdio je da je njegov cilj zaštita interesa žena i djece. Zakon je, u stvari, pripremila organizacija poznata po svojim homofobnim i stavovima protiv abortusa, što pokreće neka ozbiljna pitanja o stvarnim ciljevima predloženog zakona. Dalje, to je protivno ustavnoj garanciji o pravu na slobode izražavanja i informacija. U Brazilu, kontroverzni zakon o sajber kriminalu, poznat kao “Azeredov zakon”, predložen pod izgovorom brobe protiv pedofilije, u stvari ima korjene u želji bankarske industrije da prenese odgovornost za prevare na internetu sa banaka na leđa svojih klijenata.

Regulatorne mjere se često uvode i usvajaju u ubrzanim postupcima i sa malo javnih konsultacija, pokazuje istraživanje EROTICS. Zakonodavstvo može sadržati odredbe sa dalekosežnim uticajima na izražavanje, uključujuči i cenzuru, ovlašteno blokiranje i filtriranje sadržaja, kao i napade na privatnost kao što su pojačan nadzor i zadržavanje podataka. Takve odredbe mogu imati neproporcionalan i dalekosežan uticaj na sposobnost marginaliziranih djelova društva za korištenje interneta i ostvarivanje njihovih prava. Na primjer, u Indoneziji je anti-pornografski zakon nedavno iskorišten za blokiranje web stranice koja nosi informacije o pravima lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i trans-seksualnih osoba.

Privatnost, sigurnost i nasilje nad ženama

Privatnost i anonimnost su ključne komponente smislenog pristupa internetu, osobito osobama koje se suočavaju sa velikim rizicima po njihovu osobnu sigurnost u slučaju da budu “otkriveni” preko njihovih aktivnosti na internetu. To mogu biti mlade žene koje koriste internet kako bi ponudile izazov ograničenjima prihvatljivog seksualnog izražavanja, kao u jednom slučaju u Indiji; osobe različitih seksualnih orijentacija koje istražuju svoje identitete i grade zajednice, kao u jednom slučaju u Libanu gdje se homoseksualnost tretira kao krivično djelo; branioci ženskih prava koji koriste internet za pružanje podrške, dokumentiranje prekršaja i organiziranje za postizanje promjena, kao što su aktivisti/kinje za pravo na abortus u dijelovima Latinske Amerike.

Javlja se potreba za osiguravanjem bolje zaštite prava na privatnost i sigurnost na internetu. Reguliranje sadržaja je skoro uvijek propraćeno mjerama nadzora, što u situaciji kada nedostaje zaštita privatnosti, pokreće ozbiljna pitanja o vitalnosti online prostora u unaprijeđivanju socijalne pravde.

Valja se podsjetiti da čak i sa svim potencijalima interneta za ostvarivanje reformi, mnoge žene i djevojke još uvijek moraju da prelaze postojeće kulturne i društvene barijere kako bi se u potpunosti i osmišljeno angažirale u internet prostoru. Istraživanje EROTICS u Indiji pokazuje da su mlade žene razvile strategije za izbjegavanje nadzora njihovih aktivnosti od strane njihovih porodica i partnera, i za nošenje sa stvarnim rizicima i opasnostima sa kojima se mogu susreti na internetu, uključujući opasnost od uznemiravanja, manipulacije fotografija i kršenja njihovog prava na privatnost.

Nasilje povezano sa tehnologijom takođe služi kako velika prepreka za smislen angažman žena sa internetom. Sajber-praćenje, seksualno uznemiravanje u online prostoru, ucjena korištenjem privatnih informacija, fotografija i video snimaka, često sa seksualnom konotacijom, i prosljeđivanjem sadržaja koji prikazuje, promovira i normalizira nasilje nad ženama su izazovi koju su sve češće dokumentirani i sa kojima se suočavaju žene i djevojke koje koriste internet. Oni stvaraju neprijateljsku internet sredinu i mogu dovesti do toga da se žene i djevojke odreknu interneta zbog straha za svoju sigurnost. Takođe mogu doprinijeti stvaranju diskriminatorne komunikacijske kulture koja tolerira nasilje nad ženama.

Zaključak

Jasno je da, ako na prava povezana sa internetom gledamo kroz prizmu različitih realnosti ženskih života i sa gledišta seksualnih prava, dobijamo bogatiju, nijansiraniju i sveobuhvatniju analizu različitih dimenzija koje moramo uzeti u obzir u ostvarivanju potencijala za ostvarivanje ljudskih prava koje internet posjeduje. Takvim naporom je nužno osigurati da naša kolektivna borba za promociju transformativnog uticaja interneta uključuje različitosti i afirmira jednakost.